Medulin 1999 (HR)

ENGLISH

Međunarodna likovna kolonija

M e d u l i n 1999

Mediteranski odsjaji

Zahvaljujući upornosti i velikom angažiranju Aleksandre Rotar - inicijatorici i organizatorici medulinskih Susreta umjetnika, te zahvaljujući domaćinu - hotelu Medulin u Medulinu u kojemu umjetnici borave, ova se kasnoljetna susretanja održavaju od 1997. godine. Treća po redu - međunarodna likovna kolonija MEDULIN 99 okupila je dvanaest umjetnika iz Austrije, Njemačke i Hrvatske. Dvanaest umjetničkih individualnosti, radeći svaki u svom tematskom, stilističkom i metjerskom prostoru, realizirao je, očekivano, heterogenu zbirku radova.

Aleksandra Rotar
 

Instalacijom što je tvori rastvoren sanduk s naslikanim portretom na poklopcu, te trodimenzionalna lutka antropomorfno-animalnog obličja koja svijet gleda uzdižući se iz svoje "krletke" opredmetila je intimna promišljanja o ljudskom postojanju, težnji čovjeka za iskorakom, bijegom iz prostora omeđenog datom odabranom ili nametnutom "scenografijom" u drugačiji, novi prostor zamišljenih "sunčanih otoka". S druge strane "krletka" je simbol zbiljskog prostora, sigurnog "intrauterinog" utočišta te je dvostrukim značenjskim kodom rada autorica demaskirala anatemu života: razapetosti između iskonske potrebe za očuvanjem svoga realnoga "brloga" i želje, čežnje za uzletom, prepuštanju zovu.

 

Anne Katrin Altwein

U svome radu (grafici) evocira "zastrašujuću" sliku podsvijesti i duhovnih mora. Na podlogu, oživljenu tonskom igrom osnovne, smeđe boje položena je sjena grotesknog lika, ukrućenog i sapetog u zadanom polju. Izoblike i raspored predimenzioniranih udova, položaj tijela, sablasna mršavost, ovoj tamnoj spodobi daju snažnu dojmljivost potpomognutoj i jednodimenzionalnim koloritom.

 

Đorđe Stošić

Širokom je gestom oslikao krajolik u kojemu realistično dobiva novi, mediteranski prizvuk, kolorističkom je obradom neposrednu pojavnost transformirao u impresiju, doživljaj pejsaža. Lišavajući motiv naglašene opisnosti, zamagljenjem drugoga plana, plavo žutom kromatikom postigao je ugođaj krajolika, atmosferu u kojoj se rastaču obrisi drugoga plana u uzavrelom, uzdrhtalom zraku sunčanog dana.

 

Heda Gaertner

Svoju je viziju pretočila u prikaz simboličnog značenja. Na pozornici, praznom i tjeskobnom prostoru određenom širim, zakošenim pojasom pješčane obale i njoj oprečno postavljenim pojasom mora te ravnom horizontalom neba, glavni je "narator" simbolična "scenerija" prvoga plana: odložena ledina (komad), plastično modeliranog, taktilnog tijela konja, te pored njega "mjerni štap". Statičnost jasno odvojenih zona podupiru i vertikale uzdignute glave konja i štapa koje ukrućuju strukturu kompozicije, ne samo da kontrastiraju dijagonalnim silnicama kompozicije već su centralne točke gledateljeva pogleda. Ovaj nadrealan, kazališni, mračno intoniran prizor doziva misao o usamljenosti, nezaustavljivom protoku vremena, smrti.

 

Miriam Rhomberg

Svoje promišljanje odnosa muškarac-žena vizualizirala je likovnim izričajem sastavljenim od različitih metjerskih potki, između ostalih i ručnim šivanjem. Iz crne podloge izranjaju poprsja muškog i ženskog lika, okrenuta jedan prema drugome, pored položaja njihova je komunikacija naglašena, na način stripa, poveznim linijama - oprečnim strujanjima "misaonih valova" iz njihovih glava. "Priča" o dualizmu muško-žensko potencirana je i bojom: plavom kod muškog i roza kod ženskog lika.

 

Mirjana Bužleta

Stvarnost, više pojmljivu zamišljajem nego li konkretnom pojavnošću reinterpretira u kompoziciji čvrste strukture zasnovane na silazno uzlaznoj vertikali široke trake - zrake sunca, i nisko postavljene horizontale - pojasa mora. Obrazac jednostavnog, mirnog ritma podupiru i kontrastne, jasno odijeljene površine plavog i žutog tonaliteta.

 

Mirjana Grahovac

Bikromatskim rješenjem: nijansama crvene i njoj kontrastirajuće crne boje, u sugestivnim je naznakama konkretizirala interijer i u njemu, frontalno impostiran, statutarno imobilan ženski lik. Prizor obavijen lirskim ugođajem otkriva emocionalni duh, introspekciju svojih intimnih preokupacija.

 

Roberta Benčić

Na dvjema, oblikovno i ritmički suprostavljenim zonama: monokromatskim poljem i plohom rastvorenom dinamičnim ritmom raznolikih kolorističkih oblika, čisto likovnim sredstvima gradi tkivo kompozicije. Bivalentnu strukturu, u izrazu i ritmu, uravnotežuje crna boja nanesena u segmentnim nanosima na otvorenoj dinamičnoj partituri iz koje se linijske proteže na jednobojnu, žutu plohu.

 

Solidea Guerra

Oblikovala je kompoziciju nizanjem grafičkih listova - otisaka "lica" kamenih ploča pulskog Foruma, čime je autorica konkretan prostorni podatak transponirala u novi medij i podarila mu novi estetski značaj. Pravilni kvadri papirnatih "ploča" strukturiranih tragovima djelovanja atmosferilija i ljudi (na predlošku), složeni na način izvornog rasporeda, u geometrijskom skandiranju, zrcalni su odraz izvornika, oblikovno i sadržajno njegova inherentna projekcija.

 

Tuncay Boztepe

Fotografskim je snimcima mora, dorađenim u drugim medijima, preoblikovao isječak stvarnosti. U njegovim je radovima modulacijom tonskih površina naglašena faktura vizualnih efekata te je novim, slikovnim prikazom zatomljen narativni podtekst objektivne, izravne, fotografske percepcije svijeta neposrednog iskustva.

 

Vera Kos Paliska

Koristi sintetičku formulu u oslikavanju morskog krajolika. Sažetom interpretacijom, jezgrovitim, statutarnim oblikovanjem dviju kamenih, bjelkastih otočkih gromada naglasila je njihove plastične, taktilne vrijednosti koje podupire i ujednačeno, intenzivno plavetnilo neba i vode.

 

Željko Bužleta

Ostvario je koloristički zvučnu, efektima bogatu, ritmom dinamičnu kompoziciju, prenapregnutu od unutrašnje živosti koju joj daju raznosmjerna gibanja, suprostavljanja i suglasja kromatskih akorda, svjetlijih, blještavih odskoka i tamnijih potonuća, zatvorenosti i rastvorenosti. Žestina autorova rukopisa odaje primarnost poticaja, impulsivnost izljeva.

 

autor:
Marija Ivetić, povjesničarka umjetnosti

 

 

 

 

SIMPOZIJ